Evaluacija u kontekstu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji

Potreba za praktičnim znanjem o evaluaciji projekata, programa i javnih politika porasla je s ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Proces pristupanja Republike Hrvatske (RH) u Europsku uniju (EU) potaknuo je snažniji razvoj i primjenu evaluacijske prakse u sustavu javnog upravljanja. Zahtjevi za evaluacijom su prije svega usmjereni na programe i projekte koji su financijski podržani od EU, ali i međunarodnih razvojnih organizacija i financijskih institucija. Zanimljivo je pratiti postupni proces prijenosa znanja i evaluacijskog iskustva u nacionalni kontekst javnih politika koji nije izravno uvjetovan izvana, tj. vanjskim financiranjem. U nastavku je predstavljena Evaluacijska strategija za Europske strukturne instrumente koju provodi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU (MRRFEU, 2012.); evaluacijski planovi vezani uz operativne programe (OP), te nacionalni propisi koji obuhvaćaju propise o evaluaciji.

Vlada Republike Hrvatske (VRH) usvojila je 2012. godine Evaluacijsku strategiju za europske strukturne instrumente[1]. Ova Strategija izrađena je u pretpristupnom razdoblju u okviru pripreme prijelaza RH s Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) prema strukturnim instrumentima u drugoj polovici 2013. godine i dalje za programsko razdoblje od 2014. – 2020. godine. Temeljem usvojene Strategije, u tijelima zaduženim za upravljanje i provedbu operativnih programa za europske strukturne instrumente, imenovane su osobe zadužene za poslove evaluacije. Evaluacijsku strategiju provodi tijelo nadležno za koordinaciju europskih strukturnih instrumenata (Koordinacijsko tijelo, Uprava za strateško planiranje, MRRFEU) u suradnji s tijelima zaduženima za upravljanje i provedbu OP-ova (upravljačka tijela, UT).

Opći cilj Strategije je unaprijediti djelotvornost, učinkovitost i održivost pomoći EU Republici Hrvatskoj, te uspostava jedinstvenog okvira za evaluacijske aktivnosti strukturnih fondova i kohezijskog fonda (SKF) i osiguranja dosljednosti evaluacija unutar tijela zaduženih za upravljanje fondovima, nakon pristupanja. Pojedinačni ciljevi Strategije su sljedeći:

  • Cilj 1: Povećati kapacitet tijela RH za ugovaranje, vođenje i korištenje evaluacija intervencija financiranih iz SKF; Prioritet 1: Izgradnja evaluacijskog kapaciteta.
  • Cilj 2: Osigurati sustavnu i dosljednu primjenu evaluacije kroz cjelokupnu provedbu SKF-a u RH; Prioritet 2: Evaluacija intervencija SKF.
  • Cilj 3: Uključiti rezultate evaluacije u procese odlučivanja za provedbu SKF-a u RH. Prioritet 3: Uvođenje evaluacije u procese odlučivanja.

Vezano uz realizaciju cilja 1, prioritet 1 – izgradnja evaluacijskih kapaciteta ima više razina koje se međusobno jačaju. To uključuje individualnu razinu koja se sastoji od potrebnih vještina i kompetencija; organizacijsku razinu upravljačkih sustava i struktura; međuorganizacijsku razinu koja povezuje javna i privatna tijela putem mreža, postupaka i partnerstva; i društvenu razinu koja ugrađuje evaluaciju kao način promišljanja u javni sektor i civilno društvo uključujući profesionalne organizacije. Ono što je zajedničko svim ovim razinama su institucionalni čimbenici, propisi, zakoni, resursi, norme, itd. koji neophodno podupiru organizacijske strukture i mehanizme. Osim razine potražnje za evaluacijskim aktivnostima (institucije koje ugovaraju evaluacije), potrebno je razmotriti i razinu ponude evaluacijskih aktivnosti, kako bi se osiguralo da postoji ponuda domaćih evaluatora te da evaluatori imaju svoju profesionalnu organizaciju.

Vezano uz ostvarenje cilja 2 i prioriteta 2 – UT nadležna su za ugovaranje i vođenje evaluacijskih projekata za OP-ove i za predstavljanje rezultata pred nadzornim odborima za predmetne OP-ove. Hrvatska u programskom razdoblju 2014. – 2020. provodi četiri OP-a (Tabela 1.) i za svaki je pripremljen evaluacijski plan (tj. plan vrednovanja). Primjerice, UT za OPKK pripremilo je Evaluacijski plan 2014. – 2020.[2] koji uključuje popis planiranih evaluacijskih studija kroz razdoblje provedbe OP-a.

Tabela 1. Raspodjela alokacije iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova za Republiku Hrvatsku        2014. – 2020.

Izvor: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, Republika Hrvatska. (dostupno na http://www.strukturnifondovi.hr/esi-fondovi-2014-2020)

[1]1. Dokument dostupan na: http://www.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/Izvje%C5%A1%C4%87a%20i%20evaluacije/Evaluacijska%20strategija%20za%20europske%20strukturne%20instrumente.pdf

[2] 2. Dokument je dostupan na sljedećoj poveznici: http://www.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/Za%20web/Plan%20vrednovanja%20OPKK.pdf

Vezano uz proces ostvarivanja cilja 3, prioriteta 3 – može se primijetiti određen transfer znanja i praksi vezanih uz upravljanje i provedbu programa i projekata u okviru ESIF-a uključujući evaluaciju kao dio procesa upravljanja javnim politikama u nacionalni kontekst. Tijekom 2000.-tih i intenzivnog procesa pripreme institucionalnih struktura za pristupanje EU, posebno u okviru politike regionalnog razvoja, Ministarstvo zaduženo za regionalni razvoj krenulo je sa smjernicama za pripremu lokalnih i regionalnih razvojnih dokumenata koje su uključivale i postupak evaluacije. Kasnije je uvedena i odredba o evaluaciji u Zakon o regionalnom razvoju RH (Narodne novine, broj 147/14). S prijedlogom Zakona o strateškom planiranju Republike Hrvatske kojeg je Vlada u jesen 2017. godine uputila Hrvatskom saboru, predlaže se sustav evaluacije kao sastavni dio upravljanja nacionalnim javnim politikama. Osim politike regionalnog razvoja, može se istaknuti dugogodišnja praksa evaluacije javnih politika, programa i projekata u područjima obrazovanja, znanosti i stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društvu.

Zaključno vrijedi istaknuti da je usporedo s provedbom Evaluacijske strategije uspostavljena Hrvatska evaluatorska mreža (HEM) koja djeluje kao neformalna platforma za komunikaciju, razmjenu iskustava i razvoj znanja u području evaluacije. Tijekom 2013. godine pokrenuta je inicijativa stvaranja nacionalne mreže evaluatora u Hrvatskoj koja je rezultirala okupljanjem više od 200 zainteresiranih stručnjaka iz akademske zajednice, predstavnika javnog sektora i privatnog sektora odnosno konzultanata koji su godinama aktivni u pripremi razvojnih projekata i strateških programa. Uspostavljena je baza evaluatorskih stručnjaka i pokrenut je trening program za evaluatore. HEM koordinira Ekonomski institut, Zagreb (EIZ, www.eizg.hr) i članica je Mreže evaluatorskih zajednica zapadnog Balkana (WBEN). Osim toga, HEM (engl. Croatian evaluation network, CEN) upisan je u međunarodni registar volonterskih organizacija evaluatorskih stručnjaka (VOPE) kojeg vodi International Organisation for Cooperation in Evaluation (IOCE, www.ioce.net).

Marijana Sumpor
Marijana Sumpor

dr. Marijana Sumpor ima više od 20 godina radnog iskustva uključujući Ekonomski institut, Zagreb (od 2001), Ministarstvo financija RH (1995-1998) i BNP-Dresdner Bank (Croatia) (1998-2000). Doktorirala je 2005.g. na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Područja interesa su: regionalna politika, strateško planiranje i evaluacija. Od X.2015.g. koordinira Hrvatsku mrežu evaluatora (HEM) i od X.2017.g. mrežu evaluatora Zapadnog Balkana (WBEN).

Nema komentara

Napišite odgovor

Your email address will not be published.