Evaluacija Nacionalne strategije poticanja razvoja nevladinog sektora u Republici Hrvatskoj od 2012. do 2016. godine

Marijana Sumpor, Irena Đokić, Ivana Rašić Bakarić

Snažno civilno društvo važna je sastavnica demokratskog sustava koja doprinosi boljoj provedbi javnih politika.

Krajem 2016. godine provedena je evaluacija Nacionalne strategije poticanja razvoja nevladinog sektora u Republici Hrvatskoj 2012.-2016.(Strategija). Evaluacija je provedena na temelju standardnih evaluacijskih kriterija, anketnog ispitivanja predstavnika organizacija civilnog društva na nivou cijele države, intervjua s dionicima i analize dokumentacije i dane su preporuke za izradu nove strategije do 2021.

Snažno civilno društvo važna je sastavnica demokratskog sustava koja doprinosi boljoj provedbi javnih politika. Organizacije civilnog društva (OCD) imaju aktivnu ulogu u javnom prostoru, te su uključene u inicijative koje jačaju participativnu demokraciju. Bežovan i Zrinščak (2007: 20) definiraju civilno društvo kao “prostor između obitelji, države i tržišta u kojem pojedinci surađuju s ciljem promocije zajedničkih interesa”. O važnosti uloge civilnog društva ukazuju i rezultati studije (TACSO, 2013) kojom je potvrđeno da su u Hrvatskoj OCD-i imali značajnu ulogu u pristupanju Hrvatske Europskoj Uniji (EU). Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj odvija se okviru javne politike usmjerene na jačanje OCD-a i njihove uloge u poboljšanju različitih aspekata života ljudi. Ovdje su ukratko predstavljeni rezultati i preporuke proizišle iz postupka vanjskog vrednovanja tj. evaluacije Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva 2012. – 2016. godine (Strategija).

S ciljem izrade što kvalitetnije nove strategije za razdoblje od 2017. do 2021. godine, krajem 2016. godine provedena je evaluacija provedbe Strategije 2012.-2016. Na temelju evaluacijskih pitanja i kriterija usvojena je metodologija evaluacije koja uključuje kabinetsko istraživanje, pregled institucionalnog i zakonodavnog okvira, anketno ispitivanje, konzultacije s dionicima u suradnji s naručiteljem – Uredom za udruge Vlade Republike Hrvatske (UZUVRH).

Evaluacija Strategije bila je fokusirana na provjeru relevantnosti definiranih ciljeva, mjera i aktivnosti, izazove u provedbi i direktne učinke. U smislu vremenskog obuhvata, s obzirom da se Strategiju vrednovalo pri kraju razdoblja provedbe nije bilo moguće ocijeniti provedbu aktivnosti za koje nisu bila isporučena izvješća o praćenju. UZUVRH je uspostavio monitoring sustav u obliku internetske platforme kojim je omogućeno transparentno praćenje provedbe svih aktivnosti. Ocjena provedbe aktivnosti provedena je na temelju analize informacija iz monitoring sustava, te su uparivane s informacijama i podacima prikupljenim iz ankete, analize ostale dokumentacije i intervjua.

Tijekom postupka korišteni su sljedeći evaluacijski kriteriji: relevantnost, koherentnost i konzistentnost, efikasnost, efektivnost, održivost i participativnost. Prema Morra-Imas i Rist (2009.) proces evaluacije treba biti dizajniran i proveden sukladno potrebama primarnog korisnika koji je odgovoran za provođenje promjena temeljenih na nalazima evaluacije. Prema Indeksu održivosti OCD-a kojeg provodi USAID (2016.) na svjetskoj razini, razvijenost Hrvatskog civilnog društva je od 2011. godine na razini 3,2, a u odnosu na države u okruženju nalazi se među razvijenijima.

Rezultati vrednovanja pokazali su da je izrada i provedba dokumenta imala pozitivne učinke na razvoj OCD-a, osobito prema kriteriju participativnosti. Na osnovi raspoloživih informacija i procjene realizacije pojedinih indikatora provedbe može se zaključiti da je 92% planiranih aktivnosti provedeno ili djelomično provedeno. Vrlo mali broj aktivnosti nije bio započet (7).

No postoje i nedostaci, prije svega vezano za kriterije koherentnosti i konzistentnosti Strategije, a vezani su za potpuno razumijevanje logike strateškog planiranja i postavljanja jasne hijerarhije unutar strateškog okvira. Nedostaje jasno formulirana interventna logika koja veže viziju – ciljeve – prioritete – mjere – aktivnosti.

Izravno vezano uz kriterije efikasnosti i efektivnosti javljao se nedostatak sustava indikatora na razini iznad indikatora vezanih uz mjerenje direktnih rezultata (engl. outputa). Monitoring sustav pokazao se u tom dijelu manjkavim, što je u određenoj mjeri ograničilo postupak vrednovanja ishoda (engl. outcome) i učinaka (engl. impacts). U kontekstu efikasnosti provedbe, financijska sredstva bila su stabilan izvor financiranja podrški za organizacije civilnoga društva. Jedino je tijekom prve polovice 2016. godine došlo do promjene u političkim prioritetima vezanim uz raspodjelu izvora financiranja, što je uzrokovalo značajne poteškoće u realizaciji započetih programa i projekata OCD-a. Održivost nije posebno obrađena niti opisana u postojećoj Strategiji, iako određene aktivnosti imaju za cilj izgradnju dugoročno održivog sustava za razvoj civilnoga društva (zakoni, propisi, institucije, strukture).

Izvješće o vrednovanju(evalauciji) sadrži niz nalaza i preporuka na koji način poboljšati novu strategiju te osigurati vjerodostojne informacije za provedbu budućih evaluacija. Neke od ključnih preporuka bile su primjerice vezane uz velik napor koji treba uložiti u izgradnju povjerenja u institucionalni sustav. Zatim treba, uz nastojanja da se stabiliziraju izvori financiranja, dodatno poticati alternativne načine financiranja OCD-a. U budućoj strategiji treba bolje urediti strukturu ciljeva, mjera i aktivnosti te izgraditi usklađen i jasan sustav indikatora koji nije definiran samo na razini aktivnosti, već i na razini mjera u vidu indikatora ishoda, te na razini „strateških ciljeva“ u vidu indikatora učinka uz poštivanje strukture i interventne logike strategije. U kontekstu mjerenja napretka civilnoga društva, bilo bi vrlo korisno razmotriti definiranje indeksa održivosti razvoja civilnoga društva u Hrvatskoj koji bi bio prilagođen potrebama praćenja Nacionalne strategije u budućem razdoblju. Elementi kompozitnog indeksa mogli bi se definirati kao indikatori na razini strateških područja ili ciljeva.

Reference:

Bežovan, Gojko, i  Zrinščak, Siniša, 2007, Civilno društvo u Hrvatskoj (Civil Society in Croatia), Zagreb: Hrvatsko Sociološko Društvo, Naklada Jesenski i Turk.

Morra-Imas, Linda G., i Rist Ray C., 2009, The Road to Results: Designing and Conducting Effective Development Evaluations, Washington DC: The International Bank for Reconstruction and Development/ The World Bank

TACSO (Technical Assistance for Civil Society Organisations in the IPA Countries), 2012, The Role of Croatian Civil Cociety Crganisations in the European Union Accession Process, Zagreb: TACSO.

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, 2012, „Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016. godine“, https://udruge.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Nacionalna%20strategija%20stvaranja%20poticajnog%20okru%C5%BEenja%20za%20razvoj%20civilnog%20dru%C5%A1tva%202012-2016.pdf

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, 2017, „Vanjsko vrednovanje nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016. godine, dokumenti dostupni na https://udruge.gov.hr/istaknute-teme/vanjsko-vrednovanje-nacionalne-strategije-stvaranja-poticajnog-okruzenja-za-razvoj-civilnoga-drustva-od-2012-do-2016-godine/4175

USAID, 2016, „The 2015 CSO Sustainability Indeks for Central and Eastern Europe and Eurasia“, partner u Hrvatskoj: CERANEO, vidi: https://www.usaid.gov/sites/default/files/documents/1861/Europe_Eurasia_CSOSIReport_2015_Update8-29-16.pdf; te poglavlje za Hrvatsku  http://www.ceraneo.hr/wp-content/uploads/2016/10/Croatia.pdf

eVal urednik
eVal urednik

Urednik

Lorem Ipsum is simply dummy text of the printing and typesetting industry. Lorem Ipsum has been the industry's standard dummy text ever since the 1500s, when an unknown printer took a galley of type and scrambled it to make a type specimen book.

Nema komentara

Napišite odgovor

Your email address will not be published.