Skriveno blago: kako koristiti administrativne podatke namijenjene unapređivanju politika u Srednjoistočnoj Europi?

Nermin Oruc

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE

Zahvaljujući zajedničkom naslijeđu centraliziranog planskog gospodarstva u postsocijalitičkim europskim državama zadržala se prisutnost tradicije izdašnog prikupljanja podataka na državnoj razini. Prikupljeni podaci od strane poreznih vlasti, mirovinskih fondova i drugih vladinih tijela često su na visokoj razini kvalitete. Administrativni podaci o pojedincima i poduzećima imaju puno prednosti naspram korištenja anketnih podataka. Administrativni podaci često su precizniji, osobito u usporedbi s anketama u kojima se ispitanicima postavljaju pitanja u vezi prošlosti, te mogu biti izvor velikih uzoraka podataka uz razmjerno male troškove. Također, povezivanjem dvije ili više baza podataka moguće je doći do količina informacija o (anonimiziranim) pojedincima, kakve nije moguće prikupiti primjenom anketne metode.

Većina zemalja raspolaže visoko kvalificiranim istraživačima i statističarima koji se mogu služiti s takvim velikim skupovima podataka sukladno zapadnoeuropskoj praksi. U Zapadnoj Europi takvi podaci redovito se koriste u svrhe evaluacije rezultata vladinih mjera, a i kao izvori podataka namijenjeni istraživačkoj zajednici.

Što ne bismo i sami bili korisnici tih podataka? Ironija stanja je da se jedna od barijera krije upravo u zakonima o zaštiti podataka koji su postroženi tijekom demokratskih promjena. Premda istraživači barataju anonimiziranim podacima, stroga pravila o zaštiti podataka mogu ih čak i u tome sprječavati. Drugu učestalu barijeru predstavlja deficit povjerenja unutar javnih tijela kao i nepovjerenje koje vlada između akademskih i vladinih tijela. Konačno, barijeru može predstavljati i relativno niska učinkovitost javnog sektora, što za posljedicu ima činjenicu da vlade rijetko kada naručuju adekvatne (znanstveno pouzdane) analize učinka svojih mjera.

No, ipak postoji nekoliko ohrabrujućih novih pomaka. Nekoliko zemalja pristupilo je konstruktivno suočavanju s unutarnjim izazovima, u duhu primjene EU direktive kojom se potiče ponovna uporaba informacija (podataka) javnog sektora (Direktiva 2013/37/EU i njezina izmjena Direktiva 2003/898/EZ). Nov izvor motivacije potječe i od Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje (DG Employment) Europske komisije. Nedavno je uvedeno pravilo prema kojem su aplikanti za sredstva Europskih strukturnih fondova obvezni provesti najmanje jednu counterfactual evaluaciju učinka, koja se temelji na mikro podacima.

Centar kompetencije za mikroekonomske evaluacije Europske komisije (Competence Centre on Microeconomic Evaluation) također inzistira na uporabi administrativnih podataka vlada zemalja članica.

Inicijative usmjerene na otvoreno korištenje podataka napreduju u Republici Hrvatskoj, Češkoj Republici, Slovačkoj i u Sloveniji. Poljska je ustanovila Ministarstvo za digitalizaciju koje podržava sekundarnu uporabu administrativnih podataka te se sustavno služi podacima socijalnog osiguranja kako bi pratila zapošljavanje osoba sa sveučilišnim diplomama na tržištu rada. Mađarska je prva u regiji usvojila zakon (Zakon br. 2007/101.) kojim su isključene glavne zapreke iz prethodnih pravnih propisa, i stvoreni pravne osnove da vlasnici podataka, izvrše obradu osobnih podataka u svrhu anonimizacije za potrebe istraživanja.

Istraživači ovim pozitivnim pomacima mogu pridonijeti time što će demonstrirati korisnost istraživanja koja se temelje na administrativnim podacima, to jest da svoje rezultate predstave na primamljiv i pristupačan način te ih takve dijele s donositeljima političkih odluka i drugim dionicima. Istraživačka zajednica dužna je pratiti tijek primjene novih EU odredaba u vezi zaštite osobnih podataka u državama članicama, kako njihova implementacija ne bi dovela do dodatnog ograničavanja pristupa podacima za legitimne svrhe znanstvenih istraživanja i evaluacija sektorskih politika.

Do ovih smo zaključaka došli tijekom rasprave u radionici održanoj u Budimpešti 21.-22. rujna 2017. godine. Sudionici su stigli iz zemalja Višegradske skupine, Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Rumunjske, Srbije i Slovenije. Raspravu na radionici organizirala je organizacija Mađarske udruge ekonomskih znanosti (MKE), a u kojoj su s organizatorom surađivali Institut Budapest, CELSI, CERGE EI i IBS. Potporu je osigurao Višegradski fond. Detaljne rezultate rezimirati ćemo u kraćem izdanju, a nastavak rasprave održati ćemo 29. studenog 2017. u Varšavi, te 12. prosinca 2017. u Pragu.

eVal urednik
eVal urednik

Urednik

Lorem Ipsum is simply dummy text of the printing and typesetting industry. Lorem Ipsum has been the industry's standard dummy text ever since the 1500s, when an unknown printer took a galley of type and scrambled it to make a type specimen book.

No Comments Yet

Leave a Reply

Your email address will not be published.